MMZS
Udruženje „MASTER MENADžERA U SISTEMU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE"

2016


Predlozi UdruŽenja u vezi sa izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaŠtiti

Udruženje “Master menadžera u sistemu zdravstvene zaštite“ je osnovano sa jednim od ciljeva koji služe afirmaciji profesije menadžera u sistemu zdravstvene zaštite i profesionalizacije upravljačkog kadra u zdravstvenim ustanovama Republike Srbije te stoga stavlja javno na uvid svoj predlog izmena i dopuna važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, broj 107/2015, 72/2009-dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013-dr. zakon i 93/2014):

  1. Članu 45. stav 1. tačka 2. dodaje se da zdravstvenu službu pored zdravstvenih radnika i saradnika koji zdravstvenu delatnost obavljaju u zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi čini i profesionalni menadžerski kadar koji upravlja zdravstvenom službom.
  2. U članu 49. stav 1. tačka 1. dodaje se kao uslov da zdravstvena ustanova može da obavlja zdravstvenu delatnost da ima i profesionalni menadžerski kadar koji upravlja zdravstvenom ustanovom.
  3. U članu 55. stavu 1. dodaje se tačka 3. koja glasi: privatnu praksu može osnovati nezaposleni, kao i zaposleni nezdravstveni radnik koji ima zvanje master menadžera ili doktora nauka u sistemu zdravstvene zaštite pod uslovom da zaposli lica iz stava 1. i 2. ovog člana (zdravstvenog radnika sa položenim stručnim ispitom ili zdravstvenog radnika korisnika starosne penzije).
  4. Shodno tome se članu 57. u stavu 1. pored uslova koje zdravstveni radnik mora da ispuni za osnivanje privatne prakse dodaje i napred pomenuti uslov da nezdravstveni radnik ima zvanje master menadžera ili doktora nauka u sistemu zdravstvene zaštite.
  5. Kod organa zdravstvene ustanove, član 132. stav 1. menja se i glasi: za direktora zdravstvene ustanove može biti imenovano lice koje ima visoku školsku spremu zdravstvene struke za zvanjem master menadžera ili doktora nauka u sistemu zdravstvene zaštite ili završen pravni ili ekonomski fakultet sa zvanjem master menadžera ili doktora nauka u sistemu zdravstvene zaštite. Ove uslove mora da ispunjavaju i vršioc dužnosti direktora zdravstvene ustanove, zamenik direktora, kao i pomoćnik direktora za zdravstvenu delatnost, tako da se briše stav 2. člana 132. u kome se kaže da „ako za direktora zdravstvene ustanove nije imenovano lice sa visokom školskom spremom zdravstvene struke, već lice sa završenom visokom školskom spremom druge struke, zamenik ili pomoćnik direktora za zdravstvenu delatnost mora biti lice sa visokom školskom spremom zdravstvene struke“. Lice koje se kandiduje za direktora zdravstvene ustanove mora uz prijavu na javni konkurs da podnese i svoj predlog strateškog plana zdravstvene ustanove za period trajanja mandata od 4 godine.
  6. U članu 132. stavu 5. dodaje se da za direktora zdravstvene ustanove Upravni odbor bira onog kandidata koji ispunjava sve uslove iz konkursa i čiji strateški plan zdravstvene ustanove usvoji Upravni odbor.
  7. U članu 137. stav 3. (uslovi za članove Upravnog odbora zdravstvene ustanove) se menja i glasi: najmanje jedan član ili iz reda zaposlenih ili kao predstavnik osnivača mora bili lice koje ima zvanje master menadžera ili doktora nauka u sistemu zdravstvene zaštite, a drugi članovi moraju biti zdravstveni radnici ili saradnici sa visokom stručnom spremom, kao i diplomirani pravnici i diplomirani ekonomisti pod uslovom da imaju najmanje 5 godina radnog staža u oblasti zdravstvene zaštite.
  8. U članu 139. stav 1. dodaje se da iste uslove za članovi Upravnog odbora imaju i članovi Nadzornog odbora zdravstvene ustanove.
  9. U članu 142. brišu se stav: 5.,6. ,7. i 8.
    • Stav 4. menja se i glasi: U zdravstvenoj ustanovi u državnoj svojini uspostavlja se sistem finansijskog upravljanja i kontrole.
    • Dodaje se stav 5. koji glasi: Finansijsko upravljanje i kontrola se organizuje kao sistem politika, procedura i aktivnosti sa zadatkom da se obezbedi razumno uveravanje da će zdravstvena ustanova svoje ciljeve ostvariti kroz: poslovanje u skladu sa propisima, unutrašnjim aktima i ugovorima; realnost i integritet finansijskih i poslovih izveštaja; ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje sredstava i zaštitu sredstava i podataka (informacija).
    • Dodaje se stav 6. koji glasi: Finansijsko upravljanje i kontrola se organizuje kao sistem procedura i odgovornosti svih lica u organizaciji.
    • Dodaje se stav 7. koji glasi: Za uspostavljanje, održavanje i redovno ažuriranje sistema finansijskog upravljanja i kontrole odgovoran je Direktor ustanove. Direktor ustanove može svoje nadležnosti preneti na lice koje on ovlasti.
    • Dodaje se stav 8. koji glasi: U zdravstvenoj ustanovi u državnoj svojini uspostavlja se interna revizija.
    • Dodaje se stav 9.: Interna revizija je aktivnost koja pruža nezavisno objektivno uveravanje i savetodavna aktivnost, sa svrhom da doprinese unapređenju poslovanja organizacije; pomaže organizaciji da ostvari svoje ciljeve, tako što sistematično i disciplinovano procenjuje i vrednuje upravljanje rizicima, kontrole i upravljanje organizacijom.
    • Dodaje se stav 10.: Internu reviziju obavljaju interni revizori. Interna revizija je funkconalno i organizciono  nezavisna, nije deo ni jednog poslovnog procesa ni sistema i direktno je odgovorna Direktoru zdravstvene ustanove.
    • Dodaje se stav 11.: Poslovi finansijskog upravljanja i kontrole i poslovi  interne revizije se obavljaju u skladu sa Zakonom kojim se uzređuje budžetski sistem, ostalim zakonima i podzakonskim aktima, kao i drugim domaćim i međunarodnim aktima kojima se uređuje ova oblast.
  10. Kod stručnih organa u zdravstvenoj ustanovi u članu 144. stav 2. obavezno se dodaje da: svi članovi stručnog saveta zdravstvene ustanove moraju imati u toku jedne kalendarske godine najmanje jedan uspešno završen kurs iz oblasti zdravstvenog menadžmenta, a ista ova dužnost propisuje se i za članove stručnog kolegijuma (u članu 146.), etičkog odbora (u članu 147. stav 3.) i članove komisije za unapređenje kvaliteta rada (u članu 149. stav 3.). Obavezuju se direktori zdravstvenih ustanova da u svojim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova u okviru svih rukovodećih radnih mesta (npr. glavna sestra, načelnik, direktor službe itd.) propišu obavezu praćenja i uspešnog završetka edukacija iz oblasti zdravstvenog menadžmenta. Navedene edukacije iz oblasti zdravstvenog menadžmenta mogu da obavljaju isključivo lica sa zvanjem master menadžera ili doktora nauka u sistemu zdravstvene zaštite čiji su radovi akreditovani kod Zdravstvenog saveta Srbije najmanje kao kurs.
  11. Član 216. stav 1. menja se i glasi: akreditacija zdravstvene ustanove je obavezna (umesto do sada dobrovoljna) i pokreće je i realizuje Agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije u čijim komisijama su obavezni članovi lica koja imaju zvanje master menadžera ili doktora nauka u sistemu zdravstvene zaštite.
This entry was posted in Aktivnosti on November 22, 2016.

Tema kojom pokreĆemo debatu: “INTEGRACIJA PRIVATNOG I DRŽAVNOG OSIGURANJA”

Realizacija postavljenih ciljeva “udruženja”, a sa kojima se možete upoznati na ovom sajtu prevashodno ce se sastojati u najdobronamernijem, savetodavnom i objektivnom stavu koji ćemo prezentirati u svrhu unapređenja zdravstvenog sistema sa ciljem očuvanja i poboljšanja zdravlja nađeg stanovništva.

Zdravstveni sistem svake drzave, pa i naše, odnosno njegovi činioci i odnosi medju njima, jesu model odnosno način realizacije najbitnijeg cilja svakog društva a to je zdrava nacija. Svaka drzava putem meritornih državnih struktura donosi definitivne planove i programe, u svrhu postizanja navedenog cilja. Doneseni planovi i programi moraju biti realni, održivi, lako sprovodivi I konstantno kontrolisani, uz poštovanje realnosti svih resursa kojima raspolažu.

Zbog svoje specifičnosti, odnosno složenosti, zdravstveni sistem se mora sagledavati kao dinamican skup činioca i postupaka, zakonski regulisanih I obavezujućih, sa lako proverljivim rezultatima svakog od njih uz maksimalno racionalni utrošak realnih resursa.

Svako ko je učesnik u donošenju i realizaciji usvojenih planova i programa zna koliko je ovo kompleksan posao a koji je konstantno pod sudom najšire javnosti, odnosno kritikom iste. Zbog ove cinjenice od izuzetnog je značaja protok necenzurisanih informacija na relaciji davalac usluga-korisnik uslugaOvo je nacin donosenja pragmatičnog i realnog suda o funkcionalnosti i kvalitetu zdravstvenog sistema.

Gotovo svakodnevno smo svedoci da se umesto konstruktivne kritike promoviše kritizerski stav najčešće u cilju dnevnopolitičkih potreba. Ovakvim odnosom se umesto produktivnog političkog procesa sa ciljem održanja i unapredjenja zdravstvenog sistema, većina vrednosti sprovedenih u praksi stavljaju u zapećak a traže se senzacionalistički elementi odnosno dogadjaji.

Stoga sve posetioce sajta molimo za dobronameran i iskustveno realan komentar, a kako bi zajedno došli do zaključaka koji bi doprineli unapredjenju zdravstvenog sistema.

          Tema kojom pokrećemo debate je:

INTEGRACIJA PRIVATNOG I DRŽAVNOG OSIGURANJA

Molimo Vas da iznesete vaš stav, predloge i mišljenje.

Članovi udruženja će svojim komentarima pokušati da doprinesu kvalitetu debate, prezentujući savremene koncepte i iskustva drugih država odnosno njihovih zdravstvenih sistema. Molimo vas da komentare ostavite klikom na deo ispod naslova pod nazivom “Leave a reply”.

This entry was posted in Aktivnosti on December 26, 2016.